Poljoprivreda i vinogradarstvo u Rataju predstavljaju jedan od najvažnijih temelja života i razvoja ovog sela u opštini Aleksandrovac. Kao naselje koje se nalazi u Župi Aleksandrovačkoj, Rataje pripada prostoru koji je širom Srbije poznat po plodnom zemljištu, povoljnim klimatskim uslovima i dugoj tradiciji uzgoja vinove loze. Upravo zbog toga se selo Rataje prirodno razvijalo kao sredina u kojoj su zemljoradnja, voćarstvo i vinogradarstvo imali centralno mesto u svakodnevnom životu stanovništva.
Župa Aleksandrovačka se smatra jednom od najpoznatijih vinogradarskih oblasti u Srbiji. Na području ove opštine vinogradi se prostiru na oko 2.500 hektara, a geografski, klimatski i pedološki uslovi ocenjuju se kao među najboljima u zemlji za gajenje vinove loze. Pošto se Rataje nalazi unutar tog vinorodnog područja, selo je deo šireg prostora u kome je vinogradarstvo vekovima oblikovalo privredni razvoj, izgled pejzaža i lokalne običaje.
U takvom prirodnom i privrednom okruženju, poljoprivreda u Rataju nije bila samo način privređivanja, već i osnovni oblik života. Domaćinstva su se tradicionalno oslanjala na obradu zemlje, uzgoj različitih kultura i korišćenje zemljišta za sopstvene potrebe i tržišnu proizvodnju. Pored vinove loze, u opštini Aleksandrovac razvijeni su i ratarstvo, voćarstvo i proizvodnja osnovnih poljoprivrednih kultura, a među najzastupljenijim kulturama na nivou opštine nalaze se kukuruz, pšenica, krupnik, lucerka, krompir i ječam. Ovi podaci pokazuju da se i selo Rataje razvijalo u okviru snažnog poljoprivrednog područja sa raznovrsnom proizvodnjom.
Vinogradarstvo u Rataju ima posebno mesto jer je povezano sa identitetom cele Župe. Aleksandrovački kraj je poznat po starim autohtonim i tradicionalnim sortama grožđa, među kojima se posebno izdvajaju tamjanika i prokupac, ali i župski bojadiser, smederevka, sovinjon, semijon, župljanka, neoplanta, šardone i italijanski rizling. Rataje kao selo u tom prostoru deli istu vinogradarsku tradiciju, pa su vinogradi i proizvodnja grožđa deo šire slike lokalne poljoprivrede i privrede.
Značaj vinogradarstva u Župi potvrđuje i njegova duboka istorijska ukorenjenost. Na prostoru Župe život i proizvodnja vina traju u kontinuitetu od praistorije, preko antike i srednjeg veka, pa sve do savremenog doba, dok je nakon oslobođenja od Turaka 1833. godine vinogradarstvo ponovo doživelo snažan razvoj. Iako je filoksera između 1882. i 1886. godine teško pogodila vinograde ovog kraja, obnova je bila brza, a osnivanje Državnog lozno-voćnog rasadnika u Aleksandrovcu 1891. godine dalo je novi podsticaj razvoju vinogradarstva i voćarstva. Taj širi istorijski proces neposredno se odrazio i na sela poput Rataja, gde su vinova loza i obrada zemlje ostale važan deo lokalnog života.
Pored vinogradarstva, voćarstvo je takođe važna grana poljoprivrede u ovom kraju. U opštini Aleksandrovac posebno se ističu šljive, kruške i jabuke, dok dostupni podaci pokazuju i prisustvo voćarske proizvodnje u Donjem Rataju. To potvrđuje da poljoprivreda u Rataju nije usmerena samo na vinovu lozu, već obuhvata i širi spektar proizvodnje karakterističan za župska sela.
Savremena poljoprivreda u opštini Aleksandrovac i dalje se snažno oslanja na porodična gazdinstva. Prema podacima popisa poljoprivrede iz 2012. godine, na teritoriji opštine 5.536 gazdinstava koristi poljoprivredno zemljište, a čak 99,55 odsto čine porodična gazdinstva. Ovakva struktura posebno je važna za razumevanje sela Rataje, jer pokazuje da su porodični rad, prenošenje znanja između generacija i vezanost za zemlju i dalje ključne odlike poljoprivrednog života u ovom kraju.
Vinogradarstvo i vinarstvo u Aleksandrovačkom kraju danas imaju i institucionalnu podršku. U Aleksandrovcu postoji kancelarija Vinogradarskog registra sa nadležnostima u Rasinskom okrugu, kao i stručni kadar Centra za vinogradarstvo i vinarstvo, što potvrđuje značaj ove grane poljoprivrede u lokalnom i regionalnom razvoju. Za sela poput Rataja to znači da se tradicionalna proizvodnja sve više povezuje sa savremenim stručnim pristupom, evidencijom zasada i unapređenjem kvaliteta vinogradarske proizvodnje.
Rataje pripada prostoru u kome poljoprivreda nije samo privredna delatnost, već deo kulturnog i društvenog identiteta. Vinogradi, voćnjaci, oranice i porodična imanja oblikovali su izgled sela, ritam rada i način života generacija koje su ovde živele. Zbog toga se poljoprivreda i vinogradarstvo u Rataju mogu posmatrati kao važan deo nasleđa sela, ali i kao osnova njegovog savremenog razvoja u okviru Župe Aleksandrovačke.